Neda Arnerić je od rane mladosti pokazivala interes za scensku umjetnost. Učila je balet u Dječjoj baletskoj grupi Danice Šetine (1961-1964) i bila član Dječje dramske grupe Radio Beograda (1963-1966).
Neda je kao trinaestogodišnja djevojčica (1966), snimila je svoj prvi film “San”, scenariste i reditelja Puriše Đorđevića i postala prva dječja filmska zvijezda u bivšoj Jugoslaviji.
Nakon što je završila Devetu gimnaziju u Beogradu, a već 1968. godine je upisala Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beograd u klasi prof. Milenka Maričića.
U periodu od 1969. do 1974. godine živjela je i radila u inostranstvu i u Jugoslaviji, kada je snimila čak 15 filmova. Od 1974. godine živi u Beogradu, a radi u Srbiji i bivšim jugoslovenskim republikama.
Za ulogu Delfine, u filmu “Ispravi se, Delfina”, reditelja Aleksandra Đorđevića, 1977. godine dobila je “Srebrnu arenu” na Filmskom festivalu u Puli, kao i nagradu “Carica Teodora” na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu. 1980. godine, diplomirala je historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Od 1985. do 1999. godine vodila je sopstvenu galeriju “Atrijum” u Beogradu.
Dobitnica je “Zlatne arene” na Filmskom festivalu u Puli (1988) za ulogu u filmu “Aloa – Praznik kurvi”, reditelja Lordana Zafranovića.
Od 1998. godine predaje “Javni nastup” u Centru modernih vještina u Beogradu.
Bila je narodna poslanica u prvom sazivu Narodne skupštine Republike Srbije (2000—2004). 2005. godine postala je umjetnička direktorka Niš art fondacije u Nišu.
Za svoja ostvarenja na filmu, 2009. godine, dobila je Plateku Jugoslovenske kinoteke.
- godine dodjeljena joj je Nagrada “Pavle Vuisić”, koja se dodjeljuje glumcu za životno djelo.
Ovako je odlučio žiri koji čine prethodni dobitnici ovog prestižnog glumačkog priznanja u sastavu: Mira Stupica, Mira Banjac i Bogdan Diklić.
U dosadašnjoj karijeri, Neda Arnerić je snimila preko 110 filmova i odigrala preko 40 uloga u pozorištu.