Društvo Vril bilo je uključeno u istraživanja bazirana na anti-gravitacionim eksperimentima Viktora Šaubergera. Projekat je nazvan Hanebu ili Vril projekat. Nastao je zastoj zbog velikih elektromagnetnih smetnji i interakcija sa konvencionalnim električnim komponentama.
Letjelice su se pokazale teško upravljivim, pa ipak su savezničkoj avijaciji nanosile velike gubitke. Oni su ih nazvali fu-fajteri (Foo Fighters). Sam naziv Vril potječe iz romana „Vril, moć nastupajuće rase“ Bulvera Litona.
U romanu je opisano podzemno kraljevstvo u kojem vladaju više-nego-ljudi koji vode porijeklo od vodozemaca i raspolažu energijom neslućenih razmjera koja se naziva Vril. Postao je to „sveti gral“ za okultiste Trećeg Rajha, pa čak i zvaničnije krugove, koji su tražili svaku mogućnost za izgradnju super-oružja.
Marija Oršić – hrvatsko ime u krugovima naci-okultista, je navodno smatrala da joj tako duga kosa djeluje kao antena prema drugim dimenzijama.
Već kao mlada djevojka priključila se krugovima vatrenih njemačkih nacionalista koji su se zalagali za ujedinjenje Njemačke i Austrije. No, prije Velikog rata ovim dvjema državama vladale su različite dinastije, inače u bliskom savezu.
Poslije rata, oni su na poraženoj strani, a jedan od uslova Versajskog mira je da se ove dvije zemlje ne smiju ujediniti.Ipak će “Anschluss” (priključenje) kasnije sprovesti partija NSDAP koja u nekom smislu i potječe iz okultnih krugova u kojima se kretala i Marija Oršić.
Bila je aktivna članica društva Tule, a kasnije je grupu ženskih medija organizirala u novo udruženje Vril. Navodno su stupili u kontakt sa Arijevcima nastanjenim u planetarnom sistemu oko zvijezde Aldebaran, onima koji su već utjecali na stvaranje civilizacija Mesopotamije.
Smatra se da je učestvovala u pokretanju njemačkog svemirskog programa i istraživanjima vezanim za putovanje u druge dimenzije. Krajem II. Svijetskog Rata, ona i njene dugokose prijateljice misteriozno nestaju.
Postojale su pretpostavke da su podmornicom prebačene u Južnu Ameriku ili da su stvarno otišle do Arijevaca na sistemu Aldebaran.
Pretpostavke, legende, teorije zavjere i fikcija stvaraju se kao aura oko Marije Oršić. Postoji čak teorija o njenoj povezanosti sa Nikolom Teslom.
Marija je 1945. imala 50 godina. Međutim, izvjesni Zakaria Lanait je u svom odgovoru misteriozniji – nema vijesti o Mariji od 1945, ali neki misle da je otišla u „šuplju zemlju“, kako obično zovu podzemno kraljevstvo Agarta.
Planirano je da se na Aldebaran pošalje velika transportna letjelica VRIL 7, koja je mogla da leti brzinom svijetlosti. Eksperiment je izveden krajem 1944, i umalo se katastrofalno završio, jer je poslje kratkog leta raketa VRIL 7 bila oštećena na nekoliko mjesta i “izgledala kao da je letjela stotinama godina”.
S druge strane Tesla je pisao informacije o vanzemaljcima na sanskritskom jeziku. On je tvrdio da se dvije rase vanzemaljaca nalaze u ratu. Zbog brige za čovječanstvo, Tesla je izmislio takozvani Zrak smrti koji je prema njegovom mišljenju mogao da uništi svaki vanzemaljski brod. „Osmislio sam način da ljudi prenose veliku energiju s jedne planete na drugu, bez obzira na daljinu„, izjavio je Tesla za „Magazin“ 1931. godine.
Tako je predsjednik SAD Ajzenhauer, bez znanja Kongresa, odobrio ogromna sredstva 1958. godine kako bi se konstruisala baza i krenulo u istraživanje po Teslinim dokumentima.
Tesla je umro 7. januara 1943. u Njujorku a američka vlada je odmah konfiskovala sve njegove radove. S druge strane Marija Oršić je nestala u martu 1945. godine u Berlinu i od tada joj se gubi svaki trag.
Kao posljednje javljanje Marije Oršić, odnosno društva Vril navodi se datum 11. 3. 1945, poslje čega je ona nestala. Dokument “Vril Gesellschaft” poslat je svim članovima – pismo Marije Oršić. Pismo se završava : “Niemand bleibt hier” (niko ne ostaje ovdje). Od tada niko nije čuo ništa o Mariji ili ostalim članovima. Postoje teorije da su otišli na Aldebaran.
Postoji i tvrdnja iz serijala “Ancient Aliens” da su odmah nakon kapitulacije III. Reicha viđeno dosta NLO-a, a jedan od njih je pokupio Mariju.
Da bi se nacrti protumačili njen otac ju je spojio sa dr. Otom Šumanom.
Na osnovu tih informacija Nijemci su tokom 1922. pokušali da naprave NLO ali je let broda bio potpuni fijasko. Ipak kada se Marija poslije samo tri dana vratila sa novim informacijama dr. Oto Šuman je bio oduševljen. Nijemci su sljedeće godine napravili novi model koji je letio 55 minuta a u jednom trenutku dostigao je i brzinu od 300.000 kilometara na čas.